Report Lajto-kun's Profile

SVE ŠTO STE IKADA HTJELI ZNATI O JAPANU, ANIMEIMA I MANGAMA JE OVDJE:



JAPAN - KULTURA I DRUŠTVO - klikni ovdje!

Upita li nas netko da bez previše razmišljanja opišemo Japan u jednoj jedinoj rečenici, u njoj bi se vjerojatno našli i sljedeći pojmovi: samuraji, gejše, sumo, sushi, bonsai, yakuze, A-bombe, bejzboj, transformirajući roboti, kiborzi, pornografski crtići, Godzilla, Kurosawa, Toyota, Nikon, PlayStation, Nintendo, Hello Kitty, Pokemon, Gundam (dakako, spisak je itekako proširiv). Ukoliko bismo bili prisiljeni sažeti sve ove asocijacije u samo jednu opisnu riječ, najvjerojatnije bi to bila: čudan. Doista, Japan se prosječnom čovjeku sasvim opravdano čini nedukučivim, dalekim i nelogičnim u svojem povezivanju naigled nepovezivog - no čini se kako ni on nema problema s time, a mi još i manje.

U tekstu koji slijedi želimo razjasniti što ova posljednja tvrdnja zapravo znači i kako je Japan uspio izgraditi globalni imidž upravo na svojoj svestranosti i kontradiktornosti, a to ćemo učiniti bacanjem svjetla na njegov složen i živopisan, suvremeni sociokulturni mozaik, nadajući se da će nam nakon toga biti barem malčice manje čudan.




[b]INDUSTRIJA ANIMEA I MANGE - klikni ovdje![/b]

S preko 60% proizvedenih animiranih uradaka u globalnom opticaju i nekoliko milijuna prodanih stripovskih časopisa na tjednoj bazi, Japan se može smatrati suverenim svjetskim vladarom na području ovih medija, ali i jednim ogromnim, samodostatnim kulturno-potrošačkim društvom - drugim po veličini na svijetu.

U ovom tekstu govorimo o tome na koji su način silnice kapitalizma ispreplele i dovele u razvojnu međuovisnost japansku stripovsku i animatorsku umjetničku kreaciju s potrošačkom industrijom, oformivši zastrašujuću mašineriju pop-kulturne proizvodnje, čiju kičmu čine pomno tržišno segmentiranje i lucidno povezivanje imaginarnih svjetova kroz čitav niz medijskih formata i materijalnih dobara putem snage dojmljive pojavnosti dvodimenzonalnih likova, tj. nenadmašnog grafičko-dizajnerskog umijeća.




[b]POVIJEST I RAZVOJ ANIMEA I MANGE - klikni ovdje! [/b]

Ukoliko je nešto zajedničko haiku estetici, japanskoj drvoreznoj umjetnosti, modernoj karikaturi, Waltu Disneyu i Hollywoodu, onda su to – manga i anime. Iako ih bezrezervno asociramo s Japanom, manga i anime nikada ne bi ni postojali da u nekoliko navrata tijekom 19. i 20. st. nije došlo do neobičnog kulturnog kontakta ove zemlje sa sveprožimajućim zapadnjačkim tehnologijama, medijsko-izdavačkom kulturom i bogatim umjetničko-filozofskim nasljeđem.

Kroz ovu ćemo opsežnu analizu najprije rekonstruirati pluralni kulturno-medijski sastav mange i animea, a potom ćemo kronološkim slijedom prikazati i njihovu bogatu medijsku tradiciju od sredine 20. st. do današnjih dana; odnosno put sazrijevanja u moderne, samostalne i zrele izričajne forme - nerazdvojne sastavnice suvremene japanske kulture.




VIZUALNI I NARATIVNI JEZIK ANIMEA I MANGE - klikni ovdje!

O mangi i animeu je teško sažeto govoriti bez pozivanja na stereotipe; ne čine ih isključivo ni velike oči, šiljati nosevi, ovalna lica i sulude frizure, niti japanske lezbijke u katoličkim školama, androgeni kibernetizirani homoseksualni anđeli, futuristički afroemerički samuraji ili perverzna čudovišta opremljena pipcima.

Jedino što možemo reći sa sigurnošću je da dolaze iz dalekog Japana, a - bili zbunjujuće nelogični , društveno reflektivni, intlektualno provokativni ili neopterećavajuće zabavni - nailaze kako na kontroverze, tako i na univerzalno razumijevanje bez obzira u čijim se rukama ili ekranima pojave. Što je toliko magično privlačno u njihovom medijskom izričaju?

U ovom tekstu analiziramo tehnike u pozadini grafičkog dizajna, animatorskih postupaka i multikulturnog strukturiranja narativa medijskih tekstova mange i animea te razmatramo načine na koji obrađuju česte teme poput seksualnosti, rodnih uloga i tehnologije - a sve kako bismo stekli razumijevanje njihovog hibridnog medijskog jezika.




GLOBALIZACIJA JAPANSKE POP KULTURE - klikni ovdje!

Leonardo Di Caprio je 1997. u globalnom hitu te jednom od najgledanijih filmova u japanskoj povijesti, Titanicu, ploveći prema Americi slavodobitno uskliknuo: "Ja sam kralj svijeta". I sve bi bilo u redu da isto to, samo godinu dana ranije, nije rekla još jedna baby-face plavuša u japanskim uredima Nintenda - Pikachu, anticipirajući svoje skoro tržišno i kulturno pokoravanje SAD-a pa i čitave zemaljske kugle. Implikacije Pikachovog trijumfa su velike - japanska pop-kulturna produkcija je napokon postala vidljiva i dostupna širokim masama te se uspijela nametnuti kao svojevrsno utočište pred tokovima agresivne, ali predvidive kulturne amerikanizacije.

U tekstu koji slijedi raspravljamo o transformaciji međunarodnog imidža Japana iz gospodarske u kulturnu velesilu koja je promijenila ravnotežu snaga u procesima kulturne globalizacije; o ključnim momentima u ekspanziji i legitimizaciji japanske pop-kulture na Zapadu; te o razlozima njezine univerzalne atraktivnosti, ali i ograničenjima koja proizlaze iz specifične prirode iste.




TRŽIŠTE ANIMEA I MANGE - klikni ovdje!

Tržišna je ekspanzija mange i animea bez obzira na svoje konkretne uzroke bila popratna posljedica razvoja njihovih pop-kultunih industrija od same pojave ovih medija u modernom obliku. Euroamerička sredina se s njima upoznala još 60-ih i 70-ih kroz lokalizirane verzije znanstveno-fantastičnih, odnosno realističnih dramskih animiranih TV serija i neformalne distribucijske aktivnosti fanova, dok su se na Azijskom kontinentu teškom mukom probijali ilegalnim putem zbog rigorozne državne kontrole i negativnih povijesno-političkih konotacija kulturne japanizacije.

U ovom tekstu donosimo pregled razvoja, karakteristika i suvremenih tržišnih tendencija najvećih teritorija globalne ekspanzije mange i animea - Azije, SAD-a i Europe - i analiziramo načine na koji su ovi transformirali njihov kulturno-potrošački krajobraz.




IZVOZ I LOKALIZACIJA ANIMEA I MANGE - klikni ovdje!

Manga i anime su svuda oko nas; ako ih već i niste čitali / gledali, za njih ste jednostavo morali čuti. Teško je zamisliti da bi uz tako dobru globalnu vidljivosti i impozantan komercijalni uspjeh Pokemona nešto moglo poći po krivom, zar ne? No je li doista tako - možemo li njihovu daljnju globalnu ekspanziju uzimati zdravo za gotovo?

Dublji uvid u problematiku otkriva kako se manga i anime industrija svakom godinom bori sa sve većim gubicima - kako na globalnom, tako i na domaćem tržištu - a na općoj popularizaciji svojih proizvoda može zahvaliti ni više ni manje nego internetu i nelegalnim distributerima.

U ovom ćemo tekstu analizirati postojeće prakse pakiranja, distribucije, izvoza i tržišne prilagodbe mange i animea i ukazati na njihove pozitivne i negativne aspekte, kao i problematizirati kojih bi se načela japanske pop-kulturne industrije trebale pridržavati žele li (p)ostati istinski globalno relevantne i konkurentne.




OTAKUI I POP-KULTURNA DIPLOMACIJA - klikni ovdje!

Možda i nije potpuno netočno da su otakui pojedinci skloniji dočekivanju nedjeljnjeg jutra uz društvo interneta i šarenih odsjaja s velikih zalona, nego li uz pripitu ekipu u obližnjem pakriću. No u njihovim se malim sobnim carstvima krcatim konzolama, megaposterima i figuricama poluobznaženih tinejdžerki događa toliko više od pasivnog konzumiranja medijskih sadržaja - učvršćuju se njihova neizmjerna hobistička ljubav i entuzijazam, koji ih s raznih strana svijeta združuju u jednu od najpovezanijih i najkreativnijih zajednica medijske i transkulturne imaginacije.

U ovom ćemo se tekstu pobliže upoznati s njihovim hobističkim aktivnostima i oblicima doprinosa globalnoj disperziji kulturnog ležišta japanske multimedije, ali ćemo vidjeti i kako se dotični učinak može maksimizirati kada diplomatsko-politička elita prepozna i pametno iskoristi potencijale novih, atraktivnih formi izražavanja popt mange, animea i videoigara.